Beogradski aerodrom nije ispratio poremećaj saobraćaja usled loših vremenskih prilika
Jan 14, 2024
Protekle nedelje Beogradski aerodrom imao je velike disruptivne teškoće odnosno poremećaj saobraćaja usled otežanih vremenskih uslova i neadekvatne operativne organizacije, prvenstveno sa procedurom i protokom „odleđivanja“ odnosno preventivnog prskanja aviona protiv zaleđivanja na specificiranim pozicijama. Srpski Direktorat za civilnu avijaciju (DCV), saopštio je u petak 12. janauara da je zatražio od francuskog aerodromskog operatora Vinci Belgrade Airport, koncesionara beogradskog aerodroma prilikom inspekcije operativnih aktivnosti, da reši pitanje nedavnih i aktuelnih kašnjenja letova na aerodromu. Direktorat za civilnu avijaciju naložio je operatoru Vinci odnosno kompaniji Belgrade Airport, „da preduzme hitne mere kako bi se otklonole nepravilnosti i omogućio efikasan, redovan i pouzdan vazdušni saobraćaj na aerodromu“, navodi se u saopštenju DCV-a.

Protekle nedelje dolazilo je do haotičnog stanja a samim tim i do odstupanja reda letenja, a onda i do domino efekta reakcionarnih kašnjenja zbog nepreduzimanja odgovarajućih mera za suočavanje sa vremenskim prilikama, pre svega procedure odleđivanja i sprečavanja zaleđivanja (de-icing operations). Tokom svih ovh nemilih situacija sa kašnjenjima, bilo je problema u otpremi letova, velikih gužvi na prijemnim šalterima, isporuci prtljaga i procesima ukrcavanja. Osim usporenog protoka putnika i prtljaga, na platformi je dodatni haos stvaralo nagomilavanja aviona za proces odleđivanja, ali i dodatnih zahteva posada, naravno radi pojačane opreznosti i bezbednosti, dodatnih odleđivanja odnosno grejanja površina lopatica aviona, i nesinhronizovane organizacije postavki na poziciju za „de-icing“.
Inače procedura je lokacijski postavljena tako da veći širokotrupni avioni idu na stazu F radi odleđivanja, odnosno manji ili avioni srednje nosivosti na poziciju staze W koji ima kapacitet za operaciju dva aviona u datom trenutku, a neki manji avioni tipa Atr72 mogu biti pod procesom odleđivanja i na samoj udaljenoj parking poziciji (izdvojena B pozicija). Aerodrom poseduje kategoriju IIIb što podrazumeva sletanja i poletanja po izuzetno smanjenoj vidljivosti, međutim razni faktori doprinose samom procesu, odnosno usporavanju operacija na aerodromskim površinama, dakle čitav lanac uzročno posledičnih stvari, kao i nagomilavanja aviona u određenom talasu reda letenja koji je poremećen, uz različite aktivnosti ili zahteve posade pod posebnim režimom saobraćaja, tipa aviona, čak i internih propisa nekih kompanija u određenoj situaciji, a takođe veoma bitan faktor je aktivnost operativnog centra aerodroma ili HUB control centra odnosno avio prevoznika (u njavećoj meri u Beogradu je to Air Serbia naravno) koji bi trebali sinhronizovano i proceduralno u skladu sa situacijom i profesionalno-iskustveno da deluju i rešavaju stvari.
Zaključak cele disruptivne situacije je očigledno pre svega, mogućeg ljudskog faktora, neorganizacije, pitanja da li ima dovoljno operativno zaposlenih (posebno vozača specijalnih vozila uključujući i vozila za izguravanja aviona), slabe percepcije situacije i moguće loše komunikacije između samih aerodromskih operativnih činilaca i svih avio-kompanija (Air Serbia svakako sa oko 50% saobraćaja čini većinu). Da li je falilo postojanja i poštovanja operativnih procedura pokazaće zaključci i analize regulatora i aerodroma, ali očigledno je da toga ne fali, dakle ljudski faktor izgleda daje većinu.
